Strukturni fondovi i kohezijski fond
Što se tiče strukturnih fondova, osnovni uvjet koji je Republika Hrvatska morala ostvariti kako bi ih mogla iskoristiti jest postati članicom Europske unije, što je ispunjeno 1. srpnja 2013. godine. Pretpostavlja se i usklađenost nacionalnih zakona sa zakonima Unije te da su uspostavljene strukture državne i javne uprave za upravljanje fondovima EU, a koje moraju biti operativne i iskusne. Za uspješno korištenje strukturnih fondova potrebni su razvijeni kapaciteti krajnjih korisnika i svih onih koji u nekoj od faza sudjeluju u sustavu provedbe fondova.
Strukturni i kohezijski fond elementi su regionalne politike EU uspostavljeni s ciljem redistribucije financijskih sredstava najmanje razvijenim regijama Europe. Uz naziv regionalna politika rabi se i naziv kohezijska politika, a oba se odnose na politiku čiji je cilj solidarnost i smanjivanje razlika među regijama koje se produbljuju nakon stvaranja zajedničkog tržišta i uvođenja zajedničke valute ili su nastale tijekom provedbe nekih drugih zajedničkih politika EU-a. U trenutačnom razdoblju financiranja postoje dva osnovna strukturna fonda, a to su Europski socijalni fond i Europski fond za regionalni razvoj.
Europski socijalni fond (ESF) usmjeren je na povećanje zaposlenosti, borbu protiv diskriminacije, socijalno uključivanje osjetljivih skupina, pomoć i usluge. ESF potiče ulaganja u ljudske resurse, primjerice kroz cjeloživotno učenje, inovacije i poduzetništvo, razvoj informatičkog društva, razvoj vještina upravljanja itd. Bavi se prilagodbama gospodarskim promjenama, produktivnijom organizacijom rada, unaprjeđenjem ciljanih znanja i vještina, zapošljavanjem i obukom. Osim toga, cilj je i otvaranje pristupa tržištu rada kroz modernizaciju i jačanje institucija, veće uključivanje žena, nacionalnih manjina i mladih na tržište rada putem aktivnih mjera za zapošljavanje itd.
Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) ima za cilj pojačati socijalnu i ekonomsku koheziju u Europskoj uniji umanjenjem razlika među regijama. ERDF stavlja naglasak na inovacije, istraživanje i razvoj te daje prednost okolišnoj održivost i sprječavanju prirodnih i tehnoloških rizika. Jedan od ciljeva ERDF-a je ulaganje u proizvodnju i to primjerice putem izravnih potpora ulaganjima u mala i srednja poduzeća. Tu su još i jačanje infrastrukture (okolišne, prometne, energetske, turističke, obrazovne, zdravstvene itd.) te jačanje gospodarskih potencijala poticanjem atraktivnosti područja za ulaganje, stvaranjem informacijskog društva, jačanjem konkurentnosti u području istraživanja i razvoja, klastera i suradnje, razvoj poduzetništva, jačanje turističke ponude itd.
Kohezijski fond, za razliku od strukturnog, ne iskorištavaju regije nego države članice kojima je bruto nacionalni dohodak po stanovniku manji od 90 posto prosjeka EU. Kriteriji su za utvrđivanje alokacije kohezijskog fonda za pojedinu zemlju njena površina i broj stanovnika. Fond se može iskoristiti za investicije u okoliš, konkretno za adaptaciju klimatskim promjenama i prevenciju rizika, u upravljanju otpadnim vodama i ostalim otpadom, u bioraznolikosti, za razvoj gradova i ekonomije temeljene na niskoj razini emisije ugljičnog dioksida… Fond se može iskoristiti i za investicije u promet, primjerice u razvoj transeuropske transportne mreže i podršku prometnim sustavima temeljenih na niskoj razini emisije ugljičnog dioksida.
