12. 1. 2021. Posted on 12. 1. 2021. in Fondovi EU

Financijska politika fondova EU

Europski fondovi financijski su instrumenti za provedbu pojedine javne politike Europske unije u zemljama članicama. Europske javne politike donose se za razdoblje od sedam godina te se nazivaju financijskom perspektivom. U sklopu EU fondova svaka zemlja članica ima mogućnost sama definirati područja ulaganja prema utvrđenim nacionalnim i regionalnim razvojnim potrebama radi ispunjenja prioriteta i strategija Europske unije u cjelini.

Omotnica proračuna Europske unije za financijsko razdoblje 2021. – 2027. iznosi 1824,3 milijardi eura, od čega je za Republiku Hrvatsku na raspolaganju više od 25 milijardi eura u tekućim cijenama. Sredstva koja su dostupna državama članicama u financijskom razdoblju 2021. – 2027. dodjeljuju se iz dvaju izvora, i to Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) i EU sljedeće generacije (eng. Next Generation EU; NGEU). VFO se programira za sedmogodišnje razdoblje te se Republici Hrvatskoj za aktualno razdoblje dodjeljuje nešto više od 14 milijardi eura u tekućim cijenama. NGEU je nastao kao rezultat krize uzrokovane pandemijom bolesti uzrokovane koronavirusom te se Republici Hrvatskoj za predmetno razdoblje dodjeljuje nešto više od 11 milijardi eura u tekućim cijenama.

Velik dio navedenih sredstava odnosi se upravo na fondove koji će se provoditi sukladno Uredbi (EU) 2021/1060.

Jedna od najvažnijih EU javnih politika jest kohezijska politika, čija je osnovna svrha smanjenje velikih gospodarskih, socijalnih i teritorijalnih razlika između regija, kao i jačanje globalne konkurentnosti europskoga gospodarstva. Za nju je Europska unija u financijskom razdoblju 2007. – 2013. izdvojila 347 milijardi eura, u financijskom razdoblju 2014. – 2020. 376 milijardi eura, dočim je u aktualnom financijskom razdoblju izdvojeno 377.768 milijuna eura (330.235 milijuna eura za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju).

Kohezijsku politiku za razdoblje 2021. – 2027. čine:

• Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) – financiranje je moguće za ulaganja u infrastrukturu, istraživanje i inovacije, produktivna ulaganja u MSP-ove i ulaganja usmjerena na očuvanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta, opremu, softver i nematerijalnu imovinu te umrežavanje, suradnju i razmjenu iskustava.
• Kohezijski fond (KF) – podupiru se ulaganja u području prometa i okoliša, uz poseban naglasak na obnovljivoj energiji te ulaganja u TEN-T.
• Europski socijalni fond plus (ESF+) – podupire se bolji pristup zaposlenju, modernizacija institucija i usluga tržišta rada, promicanje rodno uravnoteženog sudjelovanja na tržištu rada, promicanje prilagodbe radnika, poduzeća i poduzetnika promjenama, veća kvaliteta, uključivost i djelotvornost sustava obrazovanja i osposobljavanja te njihova relevantnost za tržište rada, promicanje jednakog pristupa kvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju s naglaskom na skupine u nepovoljnom položaju te promicanje cjeloživotnog učenja.
• Fond za pravednu tranziciju (FPT) – mjere su posebno usmjerene na produktivna ulaganja u MSP-ove, ulaganja u aktivnosti istraživanja i inovacija te poticanje prijenosa naprednih tehnologija, ulaganja u uvođenje tehnologije i infrastrukture za čistu energiju po pristupačnoj cijeni i smanjenje emisija stakleničkih plinova, ulaganja u digitalizaciju, ulaganja u unapređenje kružnoga gospodarstva te ulaganja u dokvalifikaciju i prekvalifikaciju radnika.

U financijskoj perspektivi 2021. – 2027. na raspolaganju su i:

• Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA)
• Fond za azil, migracije i integraciju (FAMI)
• Fond za unutarnju sigurnost (FUS)
• Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (BMVI)
• Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR)
• Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP).

Više informacija o zakonodavnom paketu za kohezijsku politiku za razdoblje 2021. – 2027. potražite na poveznici.

Dodatne informacije o institucionalnom okviru za korištenje fondova Europske unije u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2021. – 2027. potražite na poveznici.

31. 7. 2016. Posted on 31. 7. 2016. in Fondovi EU, Strukturni fondovi

Strukturni fondovi i kohezijski fond

Što se tiče strukturnih fondova, osnovni uvjet koji je Republika Hrvatska morala ostvariti kako bi ih mogla iskoristiti jest postati članicom Europske unije, što je ispunjeno 1. srpnja 2013. godine. Pretpostavlja se i usklađenost nacionalnih zakona sa zakonima Unije te da su uspostavljene strukture državne i javne uprave za upravljanje fondovima EU, a koje moraju biti operativne i iskusne. Za uspješno korištenje strukturnih fondova potrebni su razvijeni kapaciteti krajnjih korisnika i svih onih koji u nekoj od faza sudjeluju u sustavu provedbe fondova.

Strukturni i kohezijski fond elementi su regionalne politike EU uspostavljeni s ciljem redistribucije financijskih sredstava najmanje razvijenim regijama Europe. Uz naziv regionalna politika rabi se i naziv kohezijska politika, a oba se odnose na politiku čiji je cilj solidarnost i smanjivanje razlika među regijama koje se produbljuju nakon stvaranja zajedničkog tržišta i uvođenja zajedničke valute ili su nastale tijekom provedbe nekih drugih zajedničkih politika EU-a. U trenutačnom razdoblju financiranja postoje dva osnovna strukturna fonda, a to su Europski socijalni fond i Europski fond za regionalni razvoj.

Europski socijalni fond (ESF) usmjeren je na povećanje zaposlenosti, borbu protiv diskriminacije, socijalno uključivanje osjetljivih skupina, pomoć i usluge. ESF potiče ulaganja u ljudske resurse, primjerice kroz cjeloživotno učenje, inovacije i poduzetništvo, razvoj informatičkog društva, razvoj vještina upravljanja itd. Bavi se prilagodbama gospodarskim promjenama, produktivnijom organizacijom rada, unaprjeđenjem ciljanih znanja i vještina, zapošljavanjem i obukom. Osim toga, cilj je i otvaranje pristupa tržištu rada kroz modernizaciju i jačanje institucija, veće uključivanje žena, nacionalnih manjina i mladih na tržište rada putem aktivnih mjera za zapošljavanje itd.

Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) ima za cilj pojačati socijalnu i ekonomsku koheziju u Europskoj uniji umanjenjem razlika među regijama. ERDF stavlja naglasak na inovacije, istraživanje i razvoj te daje prednost okolišnoj održivost i sprječavanju prirodnih i tehnoloških rizika. Jedan od ciljeva ERDF-a je ulaganje u proizvodnju i to primjerice putem izravnih potpora ulaganjima u mala i srednja poduzeća. Tu su još i jačanje infrastrukture (okolišne, prometne, energetske, turističke, obrazovne, zdravstvene itd.) te jačanje gospodarskih potencijala poticanjem atraktivnosti područja za ulaganje, stvaranjem informacijskog društva, jačanjem konkurentnosti u području istraživanja i razvoja, klastera i suradnje, razvoj poduzetništva, jačanje turističke ponude itd.

Kohezijski fond, za razliku od strukturnog, ne iskorištavaju regije nego države članice kojima je bruto nacionalni dohodak po stanovniku manji od 90 posto prosjeka EU. Kriteriji su za utvrđivanje alokacije kohezijskog fonda za pojedinu zemlju njena površina i broj stanovnika. Fond se može iskoristiti za investicije u okoliš, konkretno za adaptaciju klimatskim promjenama i prevenciju rizika, u upravljanju otpadnim vodama i ostalim otpadom, u bioraznolikosti, za razvoj gradova i ekonomije temeljene na niskoj razini emisije ugljičnog dioksida… Fond se može iskoristiti i za investicije u promet, primjerice u razvoj transeuropske transportne mreže i podršku prometnim sustavima temeljenih na niskoj razini emisije ugljičnog dioksida.