Riđokose su, kažu, opake. No ova je opojna. Puna zdravlja i elana! Zato nije čudno što je svi obožavaju.
Plodna je zemlja podno Kalničke gore, pogodna za uzgoj ne samo aronije nego i vinove loze, voća, povrća, ljekovitog bilja…
Hladno cijeđen sok od aronije isporučujemo u posebno pripremljenim bocama. Ove su već odabrane, želite li Vi svoju?
Zahvaljujući tome što jako dobro podnosi zimu i mraz te temperature do minus 47 Celzijevih stupnjeva, dospjela je i do Rusije i Sibira. Ekstremno niske temperature na njoj ne ostavljaju nikakve posljedice. Sibirska aronija ili lat. Aronia melanocarpa ima vrlo visok postotak polifenola, vitamina C, E i beta-karotena, što je čini jednom od najjačih poznatih i ispitanih antioksidanasa.
Od svih je upravo Aronia melanocarpa najkvalitetnija. Poznatija je još i kao divlja sorta i obično po grozdu nosi samo 10 do 15 bobica, ali su one zato tri puta jače, to jest zdravije od kultiviranih, kalemljenih sorti. Mineralima bogato zemljište Rusije osigurava prirodno široku paletu minerala, bez dodatnih fertilizatora.
Ruski biolog Ivan Vladimirovič Mičurin još je krajem 19. stoljeća istraživao i dokazao moć aronije. Suvremeni su se znanstvenici za nju zainteresirali tek 90-ih godina prošlog stoljeća pa je uslijedio niz novih studija provedenih u Norveškoj, Švedskoj, Finskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Kanadi, SAD-u i Rusiji.
Zanimljivo je spomenuti i da su aroniju primjenjivali i nakon nesreće u Černobilu, i to za smanjenje tegoba bolesnika izloženih zračenju.
Aronija su sitne, male, tamnoplave bobice u grozdovima koje izgledom podsjećaju na borovnicu. Rastu u obliku grma visine i do dva metra. Jestivi i ljekoviti su dio biljke bobice opora okusa koje se nakon sazrijevanja na grmu mogu održati i dva mjeseca.
Sazrijeva krajem kolovoza i u rujnu. Postoje tri vrste aronije – crna aronija (Aronia melanocarpa), tamnocrvena (Aronia arbutifolia) i ljubičasta (Aronia prunifolia), i pripadaju porodici ruža. Nijedna nema prirodnih neprijatelja odnosno nametnika, pa se biljka uopće ne prska i s pravom nosi naziv ekološki uzgojenog bobičastog voća.
Nakon otkrivanja ljekovite moći krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća počinje njen intenzivan uzgoj i danas se uzgaja širom Europe. Potječe iz istočnog dijela Sjeverne Amerike odnosno današnje Kanade, a američki Indijanci od davnina je poznaju kao vrijednu prehrambenu i ljekovitu biljku.
Bobice aronije sušili su i mljeli i tako ih kombinirali s mesom i brašnom. Svježe plodove jeli su protiv želučanih problema i proljeva te gripa i prehlada, a od listova aronije pravili su čaj za cijeljenje rana.
Najbolje uspijeva u hladnoj klimi gdje zime traju pet-šest mjeseci, a ljeta su blaga, s temperaturama koje ne prelaze 20 Celzijevih stupnjeva.
Aronija crnoplodna (Aronia melanocarpa) pripada porodici ruža (Rosaceae). To je predivan listopadni grm koji vas u travnju počinje zavoditi i šepuriti se svojom bijelom cvjetnom haljinom, a poslije plodovima koji počinju dozrijevati u kolovozu.
Bobice tamnoplave boje, skupljene u stručcima, prava su riznica biološki aktivnih spojeva (ima ih više od 300). Od vitamina, sadržava sve esencijalne nutrijente – C, A, E, B1, B2, B3, B5, B6, B9, a od minerala, bogata je cinkom, željezom, kalijem, kalcijem, manganom, fosforom i jodom. Organizam pročišćava od štetnih tvari i teških metala i zato je korisna prevencija protiv malignih oboljenja.
Studije su pokazale da ima i antikancerogeno djelovanje jer u velikom postotku ubija maligne stanice tumora mozga, pluća, dojke, debelog crijeva i jetre. Kao izuzetan antioksidans, aronija sprečava stvaranje slobodnih radikala i napad na zdrave stanice u tijelu i krvnoj plazmi usporavajući time proces starenja organizma i sprečavajući razvoj kroničnih bolesti.
Ogromna količina tanina i flavonoida, gdje glavnu ulogu ima antocijanin, aroniju čine najjačim poznatim antioksidansom današnjice. Sto grama zrelih plodova aronije sadržava 16.100 ORAC jedinica. Dnevna pak doza potrebna za zaštitu tkiva iznosi od 3000 do 5000 ORAC jedinica.
Poboljšava cirkulaciju krvi u krvnim žilama, a svakodnevnim korištenjem vrijednosti kolesterola i triglicerida se snižavaju te se tako štiti kardiovaskularni sustav. Ublažava migrene i glavobolje, učinkovito snižava krvni tlak, te blagotvorno djeluje na crijevnu sluznicu i želudac.
Osim toga, aronija je poznata i po tome što podiže cjelokupni imunitet organizma, smanjuje upale, sprečava razvoj virusnih i bakterijskih infekcija urinarnog trakta, a omogućava i bolji rad žuči i jetre. Zreli plodovi i sok sadržavaju velike količine beta-karotena i zeaksantina, koji štite stanice od oštećenja, oči od nastanka sive mrene, a kožu od opasnih sunčevih zraka i melanoma.
Regulira rad gušterače i razinu šećera u krvi, a time može biti korisna u liječenju dijabetesa i metaboličkog sindroma i svakako se preporučuje dijabetičarima.
Koristi i kod nepravilnog rada štitne žlijezde, potiče zarastanje rana, usporava starenje kože sprečavajući nastanak bora i strija, a pomaže i kod upale i proširenih vena. Aronija stvara i snažnu zaštitu od pojave demencije i nastanka Alzheimerove bolesti.